MILOSRDNE SESTRE SVETOGA KRIŽA

Kralja Tomislava 22
Đakovo

O NAMA: DUH NAŠE ZAJEDNICE OSNUTAK

DOLAZAK U HRVATSKU

REGIJA KOSOVO FORMACIJA IMPRESUM

S VAMA U:

 

Našim izdanjima
Znaku križa

Dječjim vrtićima

Radu s mladima

Domu duhovne pomoći
Terezijinom krugu
Liturgiji

Župnoj katehezi
Školama

Bolnicama
Domovima starih
Misijama

FRAMA
FSR
Nekrologiju

 

 

Karta Hrvatske provincije
Karta Družbe

Prisutni u svijetu:linkovi

 

Naša je kuća otvorena novosti Evanđelja

Blagdan Uzvišenja sv. Križa, s osvrtom na 150. obljetnicu naše Družbe, željele smo proslaviti u zajedništvu sa župskom zajednicom. Vlč. Tomica Šestak, župnik u Krapini, prethodno je navijestio vjernicima dan naše proslave i pozvao ih da nam se pridruže toga dana na svetoj misi zahvalnici. Odazvao se neočekivano velik broj vjernika.
Sv. misu slavili su fra Franjo Tomašević iz Klanjca i domaći župnik. Za vrijeme sv. mise, poslije čitanja, s. Antonita održala je kratko izlaganje. U uvodnomu dijelu svojega izlaganja napomenula je da iako smo već dugo prisutne u ovomu gradu, naši nas sugrađani dovoljno ne poznaju. Zatim je prikazala osnutak i razvoj naše Družbe od samih početaka, njezino prerastanje u internacionalnu zajednicu, nagli rast i širenje djelokruga sestara, povijesne okolnosti osnivanja Hrvatske provincije sa sjedištem u Đakovu, također njezin rast brojem sestara, širenje djelokruga sve do 1946. god., kao i povijesne okolnosti koje su usmjerile sestre na djelovanje u župama. Izlaganje je, odgovarajućim slajdovima, popratio gospodin Zlatko Erdelja. Jedan od vrlo zauzetih župljana.
Potom je s. Antonita prikazala dolazak sestara u Krapinu. Prve tri sestre došle su u Krapinu 1949. godine i privremeno su se nastanile u dijelu župnoga dvora. Preuzele su sakristansku i orguljašku službu, kao i brigu za domaćinstvo. U ožujku 1961. god. provincijalno vodstvo kupilo je trošnu kuću uz župnu crkvu sv. Nikole. Kuća se obnavlja, i 1963. godine sestre su uselile u svoj dom, svoj mali samostan u kojemu je uređena kapelica za trajni boravak Presvetoga. Zajednica se tada brojčano povećala. Ubrzo su sestre, na zamolbu zaposlenih roditelja, počele primati na čuvanje predškolsku djecu. Od 1989. god. sestre su bile u mogućnosti čuvati samo djecu jaslićke dobi. U srpnju 2004. god., zbog više razloga, sestre prestaju s tim radom. Od tada naša se kuća sve više otvara za novi, čini nam se nimalo manje potreban apostolat. Počinje intenzivniji rad s mladim obiteljima. Želimo im biti pomoć i podrška u duhovnomu rastu. Pratimo i podržavamo susrete, obnove i suradnju mladih katoličkih obitelji u Krapini i na širem području Zagrebačke nadbiskupije. Oblikovana je i grupa čitača i liturgijskih suradnika koji se za tu službu odgovorno pripremaju tjednim susretom u našoj kući. Njihova zauzetost dolazi sve više do izražaja u našoj župnoj zajednici. Svoju djelatnost proširuju i na pronalaženju siromašnih obitelji te im se po mogućnosti diskretno materijalno pomaže. Na taj način mi, u sadašnjemu vremenu, u ovomu gradu, pokušavamo živjeti NADU, prenositi je na one s kojima surađujemo i na one koje je Gospodin stavio na naš životni put. U našemu apostolatu na osobit način pomažu nam naše tri blaženice, u što smo se u pojedinim slučajevima osjetno uvjerile. Sestra je Antonita svoje izlaganje završila kratkim prikazom života svake od naših blaženica, te ih preporučila vjernicima na štovanje. Poslije sv. pričesti otpjevale smo našu himnu, što je na okupljene vjernike ostavilo osobit dojam.
Poslije sv. mise pred crkvom smo pripremile skromno osvježenje za vjernike i podijelile im sličice naših blaženih sestara. Za uzvrat primile smo čestitke, cvijeće i kolače. Okupljeni vjernici radosni su odlazili u svoje domove. Uži krug uzvanika, među kojima bivši župnik gosp. Josip Ban i fra Petar Kinderić, ostali su s nama na svečanoj večeri.
,,Bogu hvala!" pisalo je na posljednjemu slajdu za vrijeme našega predstavljanja. Zahvalom Bogu želim i ja završiti ovaj kratki izvještaj. Na svemu neka bude Bogu hvala i slava!

s. Antonita Mahnet

 

 

Milosrdne sestre svetoga Križa

Brochure-Design.com