"Što god Bog pripušta, za mene je spasonosno."

Otac Teodozije 

VIII. Međunarodni znanstveni skup "Hrvati i Bugari kroz stoljeća"

U organizaciji Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Balkanološkog instituta Bugarske akademije nauka, 23. i 24. rujna u Zagrebu, Đakovu i Našicama održan je VIII. međunarodni znanstveni skup "Hrvati i Bugari kroz stoljeća: povijest, kultura, umjetnost i jezik". U dvorani knjižnice HAZU u Zagrebu predstavilo se 23. rujna 19 predavača iz Hrvatske i Bugarske. Na otvorenju simpozija prisutni su minutom šutnje odali počast akademiku Daliboru Brozoviću, istaknutom prijatelju Bugarske i duše dosadašnjih simpozija o hrvatsko-bugarskim kulturnim vezama. Pozdravne riječi uz predstavnika Bugarskog veleposlanstva u Hrvatskoj, uputili su akademik Josip Bratulić, dr. Ante Gulin i dr. Svetozar Eldarov. U radu simpozija bilo je riječi i o religijskoj tematici. S. Estera Radičević, članica Milosrdnih sestara sv. Križa iz Đakova, obradila je djelovanje sestara sv. Križa na području zdravstva u Bugarskoj. Na zanimljiv način predstavila je javnosti djelovanje sestara sv. Križa u bolnicama u Sofiji, Varni te jednom sanatoriju za djecu i njihov doprinos do sredine 20. stoljeća kada su formalno morale prestati sa svojim radom u toj djelatnosti u Bugarskoj. Irina Ognjanova se u predavanju "Reakcija Katoličke Crkve na komunistički pritisak u Hrvatskoj u prvim poslijeratnim godinama (1945. – 1953.)" između ostaloga osvrnula na djelovanje tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, istaknuvši kako je poglavito u poslijeratnoj zbilji dao primjer ustrajnosti u vjeri i vjernosti Kristu i papi. Dr. Svetozar Eldarov osvrnuo se na hrvatski apostolat sv. Ćirila i Metoda i Bugare u razdoblju 1910. - 1919. Na simpoziju je pročitan rad "Stvaranje Hrvatske pravoslavne Crkve u 1942. godini i Bugari", koji je pripremio Nikolaj Kočankov. Na skupu je obrađena i tema u kojoj je Krešimir Belošević prikazao put dr. Ive Hengstera u Bugarsku godine 1939., koji je posjetio katoličku bolnicu u Plovdivu u kojoj su djelovale zagrebačke milosrdnice. Tako se na posredan način došlo do povijesnih zanimljivosti, u prvoj polovici 20. st. uz sestre sv. Križa iz Đakova u Bugarskoj su djelovale i milosrdnice Zagrebačke provincije. Drugog dana skupa sudionici su posjetili Đakovo, tamošnji nadbiskupski dvor, katedralu, samostan i crkvu Sv. Križa. Posjetili su i Đakovačku ergelu te Našice gdje su u dvorcu i perivoju Pejačevića bili upoznati s hrvatskim dijelom povijesti obitelj Pejačević koja je s bugarskoga područja doselila u Slavoniju. (IKA)

София plus.google.com/102831918332158008841 EMSIEN-3